Gradio ga je oko 1828. godine umirovljeni
general Vrkljan (Werklein) potomak stare ličke vojničke obitelji u vrijeme dok
je bio ministar financija Marije Lujze, parmske nadvojvotkinje koja je
poznatija kao druga Napoleonova žena. Moguće je da je dvorac projektirao
najznačajniji i najplodniji klasicistički arhitekt iz Zagreba B. Felbinger, ali
to nije sigurno. U svakom slučaju, radi se o renesansnom paladijevskom tipu
vile s mnogim klasicističkim elementima, klasičnim stupovljem te dva portika i
dvije lođe kao glavnim arhitektonskim akcentima na sve četiri strane građevine
zatvorenog kvadratnog tlocrta. Perivoj oko dvorca je potpuno devastiran i
danas, osim nekolicine starih stabala, ne postoji.
Dvorac je često mijenjao vlasnike, a 1945. godine je prilikom povlačenja
ustaške vojske miniran i potpuno uništen. Obnova ruševine trajala je gotovo
četiri desetljeća. Unutrašnjost nije obnavljana i u njoj se danas nalazi depo
Hrvatskog državnog arhiva. Zanimljivo je da je obnovu dvorca vodio arhitekt
Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je podigao. Dio dvorca je
vidljiv s ceste, a pobliže se može razgledati samo uz prethodnu najavu Državnom
arhivu.
Info: Hrvatski državni
arhiv, tel. 01/4801 999
Komentari