Prvotno je bila gotička s kraja 14. stoljeća, a kasnije je barokizirana. Od 1911. do 1913. godine obnovljena je prema projektima Stjepana Podhorskog u skladu s tada aktualnim tzv. aktivnim odnosom prema kulturnoj baštini. Gotičko svetište postaje kapela, gradi se novo svetište, 'rađa' se potpuno nova crkva u koju su inkorporirane i gotička i barokna faza. Arhitektonski izričaj Podhorskog u ovoj crkvi je pomalo, ali ne u potpunosti, secesijski. Središnji dio ove nove crkve nadsvođen je kupolom u donjoj zoni rastvorenoj prozorima. Staro gotičko svetište s vrijednim gotičkim freskama iz nekoliko faza ostalo je potpuno sačuvano i od crkve je odvojeno ,ali i povezano lučnim otvorima. Crkva je primjer projektantskog pristupa koji poštuje i štiti zatečenu povijesnu situaciju, ali istovremeno gradi u oblicima tada moderne arhitekture. Osim baroknog oltara, inventar potječe s početka 20. stoljeća. Slike u kupoli i svetištu nove crkve djelo su Marka Rašice.

Info: Župni ured, tel. 01/6270 703, zupa.krasic@zg-nadbiskupija.hr

Spomen-soba bl. Alojzija Stepinca

Zbirka u staroj župnoj zgradi blizu crkve posvećena je uspomeni na kardinala. Javnosti su dostupne dvije prostorije u kojima je blaženik Alojzije Stepinac, kardinal i nadbiskup zagrebački, provodio zatočeničke godine kućnog pritvora na koji su ga osudile komunističke vlasti. Nakon robijanja u Lepoglavi, boravio je ovdje od kraja 1951. godine sve do svoje smrti 1960. godine. Tu su namještaj i predmeti kojima se kardinal koristio, fotografije, portret sa suđenja, oltar za svetu misu, misno ruho i posuđe, posmrtna maska i drugi predmeti osobne prirode.

Info: Župni ured, tel. 01/6270 703