Franjevački samostan i župna crkva sv. Leonarda

Kotari 28
10430 Kotari

Sažetak

Adresa:
Kotari 28
10430 Kotari
Udaljenost od vas:
Prikaži udaljenost
Kategorija:
Znamenitosti
Ocjena:

Opis

Prema predaji, mladi Petar Erdödy, budući ban hrvatski, ovdje je 1528. godine doživio ukazanje te je sagradio zavjetnu crkvicu. Samostan sv. Leonarda osnovan je 1531. godine, no četverokrilna zgrada samostana podignuta je tek krajem 17. stoljeća. O patronatu obitelji Erdödy govore njihova dva kamena grba. Barokna crkva je povećana 1733. godine. Samostan je ukinut i napušten 1789. godine. O crkvi se tada brinu župnici, a samostan propada. S vremenom propala su i uklonjena tri krila samostanske zgrade i danas je preostao samo jedan. Župu i preostalo samostansko krilo 1964. godine preuzimaju franjevci trećoreci koji tu osnivaju svoj samostan i opslužuju župu.

Crkva je jednobrodna, dvoranska, u cijelosti je svođena bačvastim svodom. Samostan i crkva ubrajaju se među najvrjednije primjere barokne sakralne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske. Sačuvan je vrijedan inventar. Veliki glavni oltar sv. Leonarda je iz 1741, godine, a u središnjoj niši je skulptura titulara. Bočni oltari sv. Franje i sv. Antuna uz trijumfalni luk su iz 1743. godine. Tu su još dva bočna oltara Majke Božje i sv. Josipa iz 1746. godine, oslikana propovjedaonica iz 1740. godine i dvije ispovjedaonice, također iz 18. stoljeća. Sve su to vrlo vrijedna barokna djela sačinjena i rezbarena iz drva, mramorizirana i polikromirana. Oltari su arhitektonskog tipa s visokim retablima sa stupovima na predelama, vijencima i drugim arhitektonskim detaljima. Postaje križnog puta su originalne barokne slike iz 1742. godine, što se rijetko gdje očuvalo u našim crkvama.

Orgulje crkve djelo su kasnobarokne umjetnosti velike povijesne i muzejske vrijednosti. Iz samostanskog Diariuma doznaje se da je pozitiv nabavljen 1742., bez navoda autora i mjesta odakle je dopremljen, mehaničkog je sustava s povlačnicama na probod, ima sedam registara i jedan manual bez pedala. Mjehovi su u osnovici orgulja i pokreću se povlačenjem remenja. Pozitiv je posebno zanimljiv u pogledu glazbenog sastava s obzirom na registar Mixturu, kojoj u Hrvatskoj nema analogija. Kućište pozitiva jedno je od najdragocjenijih ostvarenja drvorezbarstva iz 17.st. u Hrvatskoj.

Info: Župni ured, tel. 01/3381 518

Karta

Pronađi rutu prema lokaciji
Otvori navigaciju

Ocjena

Ukupna ocjena

Galerija