Crkva Sv. Marka

Jakuševečka ulica 84
10000 Zagreb

Sažetak

Adresa:
Jakuševečka ulica 84
10000 Zagreb
Udaljenost od vas:
Prikaži udaljenost
Kategorija:
Znamenitosti
Ocjena:

Opis

Na posjedu Erdödyjevih, u Trnju, bila je utemeljena župna crkva sv. Marka, građena od hrastovine, koja je tamo stajala do 1789. godine. Tada je zbog čestih poplava Save preseljena u Medvedno (zemljište župe sv. Marka), zatim u Rokšiće, da bi se na kraju, 1811. godine, skrasila u Jakuševcu. Bila je to karakteristična turopoljska drvena crkva, naglašenog predvorja, sa zvonikom usred krovišta, ponad ulaza u svetište. Silna preseljenja teško su je oštetila pa župljani na njenom mjestu 1832. godine, grade novu crkvu. Time jedna od prvih postbaroknih drvenih crkava nastaje izvan područja Plemenite općine turopoljske, na području turopoljskog crkvenog arhiđakonata. Crkva 19. stoljeća ima široki brod i uže, relativno dugačko svetište s trostranom apsidom i sakristijom prislonjenom uz južni zid svetišta. Temelji i pod crkve izvedeni su od cigle. Toranj, zabat i stijene crkve izvana su obijeni okomitom oplatom od dasaka s uskim letvama. Ova je intervencija izvedena prilikom obnove, 1856. godine, kada je ožbukana unutrašnjost. Do tada je dodatno oblaganje stijena (zidova) drvenih crkava bilo nepotrebno, sam čin žbukanja ili prekrivanja strukture bijelom bojom predstavlja početak oponašanja zidane arhitekture, koja je smatrana otmjenijom. Turopoljci nisu tako brzo podlegli toj predrasudi, već je turopoljski majstor tesar pokušavao oponašati zidanu arhitekturu, ali je pritom u svoj rad nastavio unositi svoj prirodni smisao za ljepotu oblikovanja u drvu. Svod crkve je bačvast, a time je unutrašnjost crkve dobila još jači barokni "štih". Krov je građen sa zabatom, "začelekom", na kojem su prozori "koruša" i potkrovlja jedan povrh drugog. U dnu zabata, poput razdijelnog vijenca, nalazi se "podkrovek" koji štiti donji dio pročelja od oborina. Široka crkvena vrata imaju drvene dovratnike s bazom i kapitelom iznad kojih se nalazi segmentni nadvoj. Takav izgled pročelja, sa slobodnom zabatnom zonom, predstavlja bitnu novost u oblikovanju pročelja, te kasnije postaje jednom od tipoloških karakteristika drvenih turopoljskih crkava.

Karta

Pronađi rutu prema lokaciji
Otvori navigaciju

Ocjena

Ukupna ocjena

Galerija